Sidadaun Nia Lian Kona-ba Restaurasaun Independensia ba Dala XXIII

Icar da Bandeira iha loron Restaurasaun Independensia Timor-Leste ba Dala XXIII iha Palasiu Prezidente Republika, Dili, 20 Maiu 2025 | Imajen: cdn.sputniknews.cn

20 Maiu 2025, ba dala 23 ona Timor-Leste selebra Loron Restaurasaun Independénsia, ne’ebé proklama unilateralmente hosi FRETILIN iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, loron sia antes Indonézia halo invasaun iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, hodi hamosu trajédia humana durante tinan 24 iha era modernu, sékulu XX.

Mesmu sei ho otas nurak, Timor-Leste, maske ladauk funsiona ho optimal, konsege estabelese no dezenvolve ninia instituisoens demokrátikas hodi asegura soberania nomós garante funsionamentu Estadu hodi ba alkansa objetivu dezenvolvimentu nasional, hanesan konsagra iha Konstituisaun Repúblika. Ita bele nota, prosesu konstrusaun Estadu no dezenvolvimentu iha país ida ne’e, ituan ka barak, hatudu progresu balun ne’ebé merese Timor-oan sira sente orgullu. Iha setor barak mak estadu ida ne’e jere, através ninia suprastruktur (orgaun soberanu ho ninia instituisaun ka aparelu sira seluk) nomós infraestrutura polítika sira (partidu polítiku, meius komuniksaun sosial, interest & pressure group) hodi rezolve rasik ninia problema no dezafiu hirak ne’ebé mosu mai, nu’udar konsekuénsia lójiku hafoin hasai-an husi konflitu pasadu.

Maibe, tanba prosesu dezenvolvimentu ne’e dinámiku, problema ida rezolvidu, mosu tan problemas no dezafius seluk, hanesan rezumu iha Vox Pop tuir mai, ne’ebé emar rai ida ne’e nian hato’o sira nia preokupasan no espetativas atu República Democrática de Timor-Leste metin ba nafatin no sai buras liu-tan iha loron oin.

Francisco Alves, Funsionáriu Administrasaun Munisípiu Covalima, ba LALATAK.COM iha loron 19/05/2025 hateten, sei iha buat barak los mak presiza avalia no hadi’a, iha aspetu sosial, polítika, governasaun, saúde, edukasaun, no ekonomia. Sobre polítika, Francisco haree katak tempu ona halo rejenerasaun lideransa nivel topu no fo biban ba otas nurak sira hodi jere no lidera Estadu de direitu demokrátiku ida ne’e.

“Presiza regenerasi lideransa topu. Fo tempu ba lider nurak no enerjik sira hodi haree ba futuru nasaun nian”, dehan Francisco Alves.

Nia, Francisco Alves, fiar no iha esperansa boot katak iha futuru prosesu dezenvolvimentu sei la’o iha setor hotu-hotu ho diak, laiha ona korupsaun, povo moris diak, moris ho kultura dame, no unidade iha diversidade nia laran.

Amandinha Maria Helena da Silva, ativista feto; nia husu atu reunifika fali unidade entre líder rejisténsia sira tanba agora dadaun sira trata malu ho malorek iha públiku, ne’ebé ladun fo imajen diak no eduka foinsa’e sira.

Amandinha mós husu atu prosesu dezenvolvimentu iha rai ida ne’e tenki dignifika povu, ba povo ida ne’e atu goza, labele sakrifika fali sira. Aleinde ne’e, nia husu atu lei hirak ne’ebé mak produz deve ser responsivu ho povu nia situasaun no justu, la’os atu kanaliza fali interese hosi elite sira ne’ebé iha poder.

“Ukun rai ida ne’e tenki ho fuan, atu nune’e bele trata povo ida ne’e ho diak,” Amandinha afirma.

Ativista ho otas foinsa’e ne’e mos espera ba futuru nafatin tane as povu maubere nia interese no interese komun, la’os ba interese partidu, elite no ema osan na’in sira. Nia mós enkoraja joven sira atu bele sai krítiku liu-tan hodi haree problema sosial, atu bele hamosu mudansas.

Frederico Afonso, Enfermeiru iha Sentru Saúde Komunitária, Comoro; sente orgullu no apresia ho ukun rasik-an ida ne’e. Mesmu ukun-an ne’e sei nakonu hela ho difukuldade oioin, maibe ida ne’e hanesan dezafiu ida mai ita foinsa’e sira oinsa atu expresa ita nia espiritu nasionalismu hodi hatan ba dezafiu hirak ne’e, inklui prosesu dezenvolvimentu ne’ebé sei hakdasak hela.

“Presija tebes atu hadia buat barak, liuliu ukun na’in sira ne’ebé agora habosu sira nia bolsu ho povu nia direitu. Kada període povu exerse dever nu’udar sidadaun hodi fo oportunidade ba ukun na’in sira atu valoriza povu nia direitu, maibe sempre ignora bainhira simu tia ukun,” Frederico akresenta.

Frederico hatutan, hakarak hadi’a nasaun ida né sai husi kiak no mukit presiza tebes ukun na’in sira nia unidade ho espiritu nasionalismu ida ne’ebé firmi, hodi kore povu ho estadu ne’e sai husi nakukun laran. Mesmu lá rezolve iha loron ohin, maibe, tuir Frederico, iha tempu tuir mai Estadu ida ne’e sei la’o tuir norma ne’ebé konstituisaun hakerek ona.

Cesar Fereira Amaral, akademista, Dosente UNTL; haktuir nia, ita restaura ona independénsia ne’e durante tinan 23, nune’e presiza haree no avalia fali sistema polítika no ekonomia ne’ebé Timor-Leste daudaun ne’e opta, inklui ninia lejislasaun sira. Sistema demokrasia mak ita opta, lori duni moris diak ba povu, ka iha deit demokrasia prosedural? Periodikamente ita halo eleisaun, no eleisaun hotu tiha ida-idak halo ninian rasik.

“Nune’e mós ho ita-nia ekonomia. Sá investimentu estratéjiku mak ita-nia estadu investe ho salva ekonomia Timor-Leste nian no garante sustentabilidade ba futuru? Ka ita depende de’it ba 16 ka 17 bilhoes ne’ebé daudaun ne’e ita iha?” Cesar hatutan.

Dosente UNTL ne’e fo hanoin atu toma atensaun ba xamada hosi banku mundiál kona-ba ita-nia presipísiu fiskál (fiscal clip), ne’ebé tuir predisaun sei akontense iha tinan-lima oin mai. Nune’e, nia husu atu reajusta Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) no hosi ne’ebá sai nu’udar baseline ba dezenvolvimentu iha tinan hirak tuir mai.

Cesar mos rekoñese buat di’ak sira ne’ebé presiza kontinua ne’e mak investimentu iha setór sosiál sira hanesan edukasaun, saúde, juventude. Ne’e presiza kontinua no di’ak liután, haboot nia investimentu. Seluk maka kontinua promove demokrasia iha sudeste azíatiku nu’udar país joven ne’ebé respeita diversidade polítika, relijiozu no sel-seluk tan, inklui dezenvolvimentu seluk ne’ebé pro humanidade.*

Writer: Bebiana A.M. SoaresEditor: Metodio Caetano Moniz

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *