Kardeál Robert Francis Prevost ho idade 69, hosi Orden Santo Agostinho eleitu hosi Kardeál na’in 133 hodi sai nu’udar Amu-Papa foun ho títulu Leão XIV, hodi troka Amu-Papa Francisco ne’ebé mate iha loron 21 Abril 2025 ho idade tinan 88.
“Komprimentus ba Roma no ba mundu. Dame hela ho imi”, dehan Amu-Papa Leão XIV hosi varanda Bazilika São Pedro, hodi kumprimenta no haraik bensaun ba mundu, hanesan fó sai hosi Vatican News, Sesta-feira (09/05/2025).
Sita hosi AFP, Kardeál Robert Francis Prevost hanesan ema moderadu ne’ebé hakbesik-an liu ba Amu-Papa Francisco durante hala’o ninia knaar mizionária sira, ne’ebé iha diskursu inaugural, nia husu lisensa ba hatutan Amu-Papa Francisco nia grasa sira.
“Mai ita rona Amu-Papa Francisco nia lian ne’ebé koalia ho neneik maibé nakonu ho aten-barani, ne’ebé haraik bensaun ba Roma no mundu iha loron Páskua dader-san,” dehan Papa Leão XIV.
Hamutuk, ita tenke koko atu hetan oinsá sai igreja misionária, igreja ida ne’ebé harii ponte sira, estabelese diálogu, ne’ebé sempre nakloke atu simu – hanesan iha prasa ida-ne’e ho liman nakloke – atu bele simu ema hotu ne’ebé presiza ita-nia karidade, ita-nia prezensa, diálogu no domin, Papa Leão XIV hatutan ho lian italianu, hanesan fó sai hosi AP News edisaun Sesta-feira (09/05/2025).
Hatan ba Papa Leão XIV ninia mensajen dahuluk ne’e, Pe. Henrique de Deus, Diretor Esperitual iha Semináriu Menor Balide, Dili, hatete, nia rasik kontente teb-tebes ho Papa foun ida ne’e, tanba hanesan papa primeiru husi nasaun Amerika no nia ema kanonista ida.
Nia mai hatudu nia-an no nia lia-fuan ne’ebé fó sai primeiru mak paz hela ho imi, ne’e katak nia hanoin ne’e ba paz ka nia hakarak sai bibi-atan hodi lori paz ba nia bibi-oan sira iha mundu. Hein katak buat hotu la’o ho Kristu nia prezensa lori paz ba ita. Ita Agradese tanba ita nia Papa ida ne’e ema kanonista ida. Ita fiar katak nia sei tau buat hotu tuir orden, dehan Pe. Henrique.
“Paz ida ne’ebé tuir Maromak nia hakarak, ida ne’ebé mak loos no justu, np Igreija ba oin promove nafatin. Buat ne’ebé la’o lalos tenki hadi’a, nune’e ita bele tuir dame ne’ebé Maromak nian,” Diretor Espiritual iha SENOFA ne’e hatutan.
Biografia Badak
Bazeia ba informasaun ofisiál husi vaticannews.va, Kardeál Robert Francis Prevost moris iha loron 14 fulan-setembru tinan 1955 iha Chicago, Illinois, Estadus Unidus, hosi aman Louis Marius Prevost ho orijen fransés no italianu, no Mildred Martinez, ho orijen españól, no iha maun-alin na’in-rua, Louis Martin no John Joseph.
Nia pasa nia infánsia no adolexénsia ho nia família no estuda uluk iha Semináriu Menór Padre Agostinianu sira-nian no tuirmai iha Universidade Villanova iha Pennsylvania, iha ne’ebé nia gradua iha tinan 1977 ho lisensiatura iha Matemátika no Filozofia. Iha loron 1 fulan-Setembru tinan hanesan, nia tama iha novisiadu Orden Saun Agostinho nian (OSA) iha St. Louis, Provínsia Saint Louis, Province of Our Lady of Good Counsel, Chicago, no halo nia profisaun dahuluk iha loron 2 fulan-Setembru tinan 1978. Iha loron 29 fulan-Agostu tinan 1981, nia pronunsia nia votu solene.
Futuru Pontífise simu nia edukasaun teolójika iha Uniaun Teolójika Katólika iha Chicago. Ho idade tinan 27, nia superiór sira haruka nia ba Roma hodi estuda Direitu Kanóniku iha Universidade Pontifísiu São Tomas de Aquino (Angelicum).
Iha Roma, nia hetan ordenasaun nu’udar amlulik iha loron 19 fulan-Juñu tinan 1982, iha Koléjiu Agostinho Santa Mónica, hosi Amu-Bispu Jean Jadot, depois sai nu’udar pro-prezidente Sekretariadu ba Ema La’ós Kristaun sira, tuirmai nu’udar Konsellu Pontifísiu ba Diálogu Interrelijiozu no ikusmai sai nu’udar Dikastériu ba Diálogu Interrelijiozu.
Iha tinan 1987, Prevost defende nia teze doutoramentu ho títulu “The Role of the Local Prior in the Order of Saint Augustine” no hetan nomeasaun nu’udar diretór vokasaun no diretór misaun Provínsia Agostinian “Mother of Good Counsel” iha Olympia Fields, Illinois (EUA).
Iha loron 26 fulan Setembru tinan 2015, nia hetan nomeasaun nu’udar Bispu Chiclayo nian hosi Papa Francisco. Iha fulan Marsu 2018, nia eleitu nu’udar vise-prezidente daruak hosi Konferénsia Episkopal Peru nian, iha ne’ebé nia mós serbisu hanesan membru ida hosi Konsellu Ekonómiku no prezidente hosi Komisaun ba Kultura no Edukasaun.
Iha tinan 2019, Papa Francisco nomeia nia sai membru Kongregasaun ba Kleru (13 Jullu 2019), no iha 2020, sai membru Kongregasaun ba Bispu (21 Novembru). Entretantu, iha loron 15 Abril 2020, nia mós hetan nomeasaun nu’udar Administradór Apostóliku Dioseze Peruana de Callao.
Iha loron 30 fulan Janeiru tinan 2023, Amu-Papa Francisco bolu nia ba Roma hodi sau nu’udar Prefeitu Dikastériu ba Bispu sira no Prezidente Komisaun Pontifisiál ba Amérika Latina, hodi promove nia ba pozisaun ba Amu-Bispu.
Amu-Papa Francisco hili nia nu’udar Kardeál iha Konsistóriu iha lron 30 fulan Setembru tinan 2023 nomós nomea nia nu’udar Diakonadu Santa Mónica nian. Prevost ofisialmente simu tomada de pose ba pozisaun ida-ne’e iha loron 28 fulan Janeiru tinan 2024.
Entretantu, iha loron 4 fulan Outubru tinan 2023, Amu-Papa Francisco nomeia nia nu’udar membru Dikastériu sira ba Evanjelizasaun (Seksaun ba Evanjelizasaun dahuluk no Igreja Partikulár Foun sira), ba Doutrina Fiar nian, ba Igreja sira Orientál nian, ba Kleru sira, ba Institutu sira Vida Konsagrada nian no Sosiedade sira Vida Apostólika nian, ba Kultura ba Edukasaun, ba Edukasaun Testu Lejislativu sira, no husi Komisaun Pontifisiál ba Estadu Sidade Vatikanu nian.
Ikusmai, iha loron 6 fulan Fevereiru tinan 2023, Amu-Papa Arjentinu promove nia ba Orden Bispu sira-nian, hodi fó ba nia títulu Igreja Suburbikária Albano nian.
Liutiha loron tolu, iha loron 9 fulan Fevereiru, nia selebra misa ne’ebé prezide hosi Amu-Papa Francisco iha Prasa São Pedro ba Jubileu Forsa Armada nian, eventu boot daruak hosi Tinan Santu Esperansa nian.
Durante internamentu ikus liu hosi nia antesesór iha ospitál “Gemelli”, Prevost prezide rozáriu ba Papa Francisco nia saúde iha Prasa São Pedro nian iha loron 3 fulan-Marsu.*