Donald Trump, hafoin hetan fali pose ba daruak nu’udar Prezidente Estadus Unidus Amerika (EUA) nian iha loron 20 fulan-Janeiru tinan 2025 hasai orden ezekutivu ida hodi halakon polítika sira kona-ba diversidade jéneru iha instituisaun sira governu nian, so rekoñese de’it seksu rua, feto no mane, nomós bandu partisipasaun individu LGBTQ sira iha setor formal governu ninian, inklui edukasaun, militar no desportu.
Hatan ba polítika ida ne’e, grupu konservadór sira hanesan American Family Association elojia mudansa ne’e hanesan forma ida hodi rekoñese lia-loos. Maibé peritu sira inklui Asosiasaun Médika Amerikana no Asosiasaun Psikiatria Amerikana fo hanoin katak jéneru ne’e espektru ida, la’ós estrutura bináriu ida ne’ebé kompostu de’it hosi mane no feto sira, relata Associated Press (AP), edisaun 21 Janeiru 2025.
Hosi lidun seluk, Antonio dos Santos de Matos, artista senior Timoroan ne’ebé koñesidu ho naran Anito Matos, ba LALATAK.COM, iha resintus Antigo Comarca Balide (25/02/2025) hateten, polítiku eminente sira ida-idak sempre mai ho surpreza iha sira nia polítika, maske dalaruma hamosu diskriminasaun no marjinaliza tiha ema balun iha sosiedade ida nia laran.
Tuir Anito Matos, deklarasaun Donald Trump ne’e marjinaliza tiha ema ho orientasaun seksual diferente hanesan komunidade LGBTQ sira. Atu gay ka lesbian, sira hanesan mós ema seluk ne’ebé n’udar kriatura Maromak nian. Sira iha direitu no dever hanesan sidadaun hosi estadu soberanu ida, ne’ebé hola parte mós iha prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasional, nia hatutan.
Moris ho orientasaun seksual LGBTQ la’ós opsaun, maibé hanesan fatór jenétiku, Anito afirma.

Aliña ho Anito Matos, Bella Galhos, membru ida hosi komunidade LGBTQ iha Timor-Leste, ne’ebé mós luta maka’as ba direitu LGBTQ, ba LALATAK.COM iha Aitarak Laran, Dili, Kuarta-feira (26/02/2025) hateten, ema ho orientasaun seksual diferente ne’e la’ós buat inventadu ida, la’ós nia rasik mak mosu mai dehan hau agora lesbian ka transgender; ema ne’e moris ho situasaun hanesan ne’e ona.
Kona-ba polítika foun EUA relasiona ho jéneru, Bella Galhos akresenta Prezidente Donald Trump mai ho hanoin ida katak United State Great Again, ne’ebé koko atu poupa osan mak gasta ba mundu tomak, liuliu hodi finansia operasaun transgender sira. Polítika ida ne’e fó impaktu maka’as ba ema lubuk ida ne’ebé halo ona reassignment genitalia, prosesu troka, hasai, ka aumenta buat balun iha sira nia isin-lolon, ne’ebé ninia tratamentu labele para, tenki iha kontinuasaun.
“Agora se o hapara buat ida ne’ebé extreme hanesan ne’e, o oho ema hira? Tanba ema barak halo tranzisaun jenitália ida ne’e. Tuir Trump, this is waste of money,” haktuir Bella.
Iha okaziaun ne’e Bella Galhos mós akresenta katak alein-de polítika Donald Trump nian, hahalok la rekoñese orientasaun seksual diferente ne’e mós akontese iha ita nia rain. Igreja no ita nia kultura rasik ladauk simu existénsia komunidade LGBTQ. Ita nia dutrina patriarkal forma tiha sosiedade nia pensamentu katak bainhira mane ida hatudu ninia-an hanesan feto ne’e aib, halo moe deit.
Bella Galhos salienta liutan katak iha sosiedade Timor, maioria fiar katak maskulinidade refere ba mane no feminilidade refere ba feto. Entaun oinsá ho ema ne’ebé moris ho maskulinidade nu’udar feto no ema ne’ebé moris ho feminilidade nu’udar mane? Tanba ita mai ho ignoránsia ne’e, ita labele haree diversidade no diferensa sira henesan ne’e.
Iha literatura sientífiku sira halo distinsaun klaru kona-ba jéneru no sexu, ne’ebé sexu hanesan fatór biolójiku, porezemplu mane iha pénis no feto iha vajina; portantu jéneru hanesan konstrusaun sosial no kultural ida ne’ebé hatur diferensa iha papél, pozisaun no karakterístika (Nurhaeni, 2009). Hodi nune’e, ligadu ho Bella Galhos nia deklarasaun, individu ho sexu saída deit (feto ka mane) iha posibilidade no bele expresa maskulinidade no feminilidade iha sira nia vida moris.
Maske sei iha prátika deskriminasaun hanesan Anito Matos no Bella Galhos hateten, nomós ladauk iha lei espesífiku kona-ba anti-diskriminasaun bazeia ba orientasaun seksuál, maibe hanesan nasaun demokrátiku, Timor-Leste iha ninia polítika sira no provizaun legál oioin temi ho esplísitu protesaun ba diskriminasaun bazeia ba orientasaun seksuál. Ezemplu ida mak bele haree iha Lei n.o 6/2023 kona-ba Protesaun ba Labarik no Foin-sa’e sira iha Perigu, ne’ebé iha Artigu 6º hatete, labarik no joven hotu-hotu iha direitu hanesan no labele sujeita ba tipu diskriminasaun ruma bazeia ba seksu, jéneru, orientasaun seksuál. Nune’e mós iha narativa polítika no norma jurídiku sira seluk sempre hamosu fraze: “labele iha diskriminasaun ruma bazeia ba etnia, relijiaun, orijen, estatutu sosiál, jéneru, orientasaun seksuál, idade, defisiénsia fíziku ka mental.”
Entretantu direitu ba kazamentu ho sexu hanesan, mane ho mane ka feto ho feto, mak ladauk hetan rekoñesimentu hosi Estadu/Governu Timor-Leste. Artigu 1467 hosi Lei n.0 10/2011 kona-ba Aprova Kódigu Sivil defini klaramente kona-ba kazamentu: “casamento é o contrato celebrado entre duas pessoas de sexo diferente que pretendem constituir família mediante uma plena comunhão de vida, nos termos das disposições deste Código,” katak kazamentu nu’udar kontratu ne’ebé halo entre ema na’in-rua ho seksu la hanesan hodi forma família liuhosi komuñaun.*