Hafoin hosoru situasaun tristeza ho Amu-Papa Francisco nia mate, Igreija Katólika Roma, liuhosi Kardeál na’in 133, hili ona Kardeál Robert Francis Prevost nu’udar Papa ba dala 267 ho títulu Leão XIV, ne’ebé iha ninia mensajen dahuluk husu atu sarani sira hamutuk hodi promove igreija mizionária, são ponte ba hatutaun diferensa no halo diálogu, nakloke atu simu ema ne’ebé presiza ita-nia karidade, ita nia prezensa, no haburas domin.
“Hamutuk, ita tenke koko atu hetan oinsá sai igreja misionária, igreja ida ne’ebé harii ponte sira, estabelese diálogu, ne’ebé sempre nakloke atu simu – hanesan iha prasa ida-ne’e ho liman nakloke – atu bele simu ema hotu ne’ebé presiza ita-nia karidade, ita-nia prezensa, diálogu no domin, Papa Leão XIV hatutan ho lian italianu,” hanesan fó sai hosi AP News edisaun Sesta-feira (09/05/2025).
Mensajen ida ne’e: estabelese diálogu, sai ponte ba hatutan diferensa, no simu ema ne’ebé presiza Igreija Katóliku nia karidade no prezensa relevante tebtebes ho situasaun ohin loron, ne’ebé konflitu no funu akontese iha fatin barbarak; númeru populasaun ateu ka agnóstiku aumenta ba 13% iha tinan 2019 kompara ho 8% iha tinan 2013 (tuir BBC Internasional), ne’ebé ninia kauza ida mak fenómenu ema ho otas nurak fó énfaze boot liu ba valór umanizmu ne’ebé subliña importánsia hosi rasionalidade, empatia, no justisa sosiál duke relijiaun.
Tuir peritu sira, tendénsia ida ikus ne’e provavelmente sei kontinua, liuliu iha sosiedade sira ne’ebé aumenta pluralista no globál, hanesan Callum Brown hatete, “umanizmu no ateizmu la’ós de’it troka relijiaun, maibé mós forma ona enkuadramentu morál foun ba mundu modernu.”
Iha kontextu Timor-Leste, hahu mosu Igreija Katólika foun mak deklara la afilia ona ba Vatikanu (Katóliku Roma), ne’ebé inisia hosi Katóliku Timor-oan rasik no halo ema barak preokupa, hodi sai tópiku diskusaun iha sosiedade.
Hatan ba preokupasaun ne’e, Pe. Henrique de Deus, Diretor Espiritual iha Semináriu Menor Balide, Dili, hatete, husik ema ida-idak ezerse ninia liberdade kona-ba fiar, ne’ebé dalaruma atu koko ita nia fiar rasik.
“Tuir hau husik ramu sira ne’e eziste ba. Buat sira ne’e nia existénsia keta Maromak mak hakarak karik atu koko ita nia fiar,” dehan Pe. Henrique de Deus.
Ita Timor ne’e, Pe. Henrique hatutan, maioria Katólika no buat oioin komesa mosu, hanesan igreja foun. Dalaruma ba oin sei mosu tan buat sira ne’ebé mai book ita nia fiar. Maibe, oinsa mak ita bele metin nafatin iha prinsípiu, entaun ita tenke kaer nafatin ba sagrada eskritura no doutrina santa kreda nian hodi hala’o ita nia moris.
Responsável espiritual ne’e salienta, ramu igreija nian ne’ebé iha fo hanoin mai ita atu bele haklaken nafatin Kristu iha ita nia moris, laos haklaken ho liafuan deit, maibe ita nia moris hodi fo sasin katak ita moris, ita nia hanoin no hahalok tuir ona ita nia fiar.
“Importante ba ita mak ita tenke hetan dame. Mosu ramu sira ne’e laos sai ita nia inimigu hodi kontra malu. Dalabarak ema sira la komprede katak buat ruma mak uja sira nia frakeza, hanesan oras ne’e lao dadaun. Ita laos tenke haree sira hanesan ita nia inimigu ida, maibe haree sira hanesan parte ida husi ita para ita ajuda malu hodi lao tuir dalan los,” Pe. Henrique Reforsa.
Amu-Lulik ne’e aumenta, ita iha estadu, iha regras no lei hodi regula ita, no importante mak dame ne’e iha. Labele dezenvolve buat ida at ne’e! Fiar ida mosu mai oioin ne’e bele sobu ita nia fiar no perigozu ba ema ne’ebé ladauk fiar metin, nia bele halai mai halai ba. Maibe ho ita haklean nafatin fiar ne’e, ikusmai nia hatene no konsiente kona-ba konsekéunsia hosi opsaun ne’ebé nia hili rasik.*