Rekonsiliasaun ne’e tenki mai husi vítima ida-idak nia fuan; se la nune’e, rekonsiliasaun ne’ebé halo hanesan kurtina ka taka falta deit. Deklarasaun ne’e hato’o hosi Vise-Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino iha semináriu no diálogu ne’ebé Centro Nacional Chega!I.P (CNC) organiza hamutuk ho Komisaun Komemorasaun Masakre Liquiçá (COCMALI) iha ámbitu Komemorasaun Tinan 26 Masakre Igreja Liquiçá.
Vice-Primeiro Ministro, Ministro Coordenador dos Assuntos Sociais e Ministro do Desenvolvimento Rural e Habitação Comunitária ne’e hatutan, rekonsiliasaun nu’udar metodu ida iha prosesu konstrusaun paz. Enkuantu, rekonsiliasaun la’os deit lider sira kaer liman maibé rekonsiliasaun ne’e mai husi fuan ida-idak. Laiha ema ida ne’ebe mak reprezenta ema seluk, nune’e mos estadu labele reprezenta vítima sira. Timor-Leste ukun-an ona, ita presiza sosiedade no nasaun ida ne’ebé saudável. Purtantu, sosiedade no nasaun bele saudável bainhira sidadaun sira nia-fuan livre.
Iha fatin hanesan, Bispo Maliana Dom Norberto do Amaral hateten, buat ne’ebé importante iha moris ne’e mak ema iha neon ida laran ida. Ida ne’e defisil, maibé fasil bainhira ema hotu loke laran ba malu. Ulun bo’ot Dioseze Maliana ne’e rekomenda, dalan ba rekonsiliasaun ne’ebé igreja hatudu mak tur hamutuk rona malu hodi solusiona problema.
Amu Bispo afirma, Igreja disponível nafatin atu halo diálogu hodi ema rona no aprende, hanesan instrumentu ida ne’ebé igreja uza hodi hametin dame.
“Diálogu hanesan dalan ida ba rekonsiliasaun, lia-loos, arependimentu no perdaun. Dame, rezultadu husi justisa ne’ebé lolos”, Dom Norberto do Amaral afirma.
Elisa da Silva dos Santos, ne’ebé nia kaben hetan oho iha masakre refere konfirma, vítima simu rekonsiliasaun ne’e, importante liu mak autor sira rekoñese, no hatudu fatin no rate hosi ema hirak ne’ebé mak sira oho; ida ne’e bele kura ona sira nia sofrimentu.
“Bainhira rekonsiliasaun ne’e lao, ami prezisa deit autor sira rekoñese sira nia sala. Sira tenke dehan sai ona, ami nia la’en sira hakoi iha ne’ebe?” Elisa da Silva dos Santos eziji.
Elisa mós akresenta, alein-de simu malu ho autor sira, estadu presiza dignifika vítima sira liu hosi rekoñesimentu ofisial hosi orgaun estadu, no/ka métodu reparasaun seluk, la’os deit osan.
Entretantu, eis Ketua Komite Nasional Pemuda Indonesia (KNPI) Liquiçá, Luis dos Santos hateten, nia sai sasin ba masakare iha Igreja Liquiçá, no hato’o ona nia depoimentu ba iha CAVR. Maibe iha momentu ne’eba ladauk bele koalia detallu, seidauk bele konta husi fuan ho fuan.
“Antes 5 de maiu, ami nain tolu Sr. Amadeu, Filomeno Paixão, no hau, ami ba Indonézia. Sira ba liu Macau, hau hela iha Indonesia, ne’ebe hau hatene diak liu, Indonézia nia hakarak atu halo saida mai Timor, mai iha Liquiçá. Agora hau sei koalia jeral deit, tanba kestaun polítiku,” Luis haktuir.
Diretor Ezekutivu CNC Hugo Maria Fernandes deklara, iha ona grupu traballu ida ne’ebé mai husi organizasaun juvenil rezisténsia, nune’e mós timor-oan sira ne’ebé mak oras ne’e hela iha Timor Osidental; sira nia servisu mak sei halo aprosimasaun ba vítima ho autor sira ne’ebé ladauk prontu hodi partisipa iha programa Prosesu Rekonsiliasaun Timoroan (PRT).
Hugo aprezenta, rekonsiliasaun sei halo bainhira autor ho vítima prontu ona, no meius rekonsilisaun sira ne’ebé diak atu aplika mak hanesan nahe biti boot, koalia tuir lisan ba lisan.
Entretantu, tema ba seminariu no dialogu ne’e mak “Memorializasaun nu’udar Dalan ba Dame hodi Valoriza no Dignifika Herois da Patria”, ne’ebé realiza iha Sentru Tokodede, Liquiçá, datada 04/04/2025, no hetan partisipasaun máximu hosi sobrevievivente sira, família mártires, autoridade igreja, autoriedade munisípiu, PNTL, F-FDTL, estudante no Grupu Traballu Prosesu Rekonsiliasaun Timoroan (GT-PRT).*