Hafoin lutu durante loron sia no termina ho misa Novemdiales ba Amu-Papa Francisco ne’ebé husik hela mundu iha loron 21 Abril 2025, Vatikanu prepara-an atu hili Amu-Papa foun ba dala 267 através fórum Konklave, ne’ebé Kardeál hirak ne’ebé prezente iha Roma konkorda ona atu hahú realiza iha loron 7 Maiu 2025, hola fatin iha Kapela Sistina Vatikanu, ne’ebé sei taka ba vizitante sira durante hala’o prosesu Konklave ne’e.
Iha kardeál lubuk ida, sita hosi fontes oioin, mak ema ko’alia katak potensiál atu hili nu’udar Amu-Papa foun, hanesan Kardeál Pietro Parolin, Sekretáriu Estadu Vatikanu durante mandatu Papa Francisco, hosi Italia, moris iha loron 17 Janeiru 1955 (idade tinan 70); Kardeál Luis Antonio Tagle, Pro-Prefeitu, Dikastériu ba Evanjelizasaun durante mandatu Papa Francisco, no Eis-arsebispu husi Manila, ho nasionalidade Filipinu, moris iha loron 21 Juñu 1957 (idade tinan 68); Kardeál Fridolin Ambongo Besungu, Arsebispu Kinshasa, Kongo, nasionalidade Kongolés, moris iha loron 24 Janeiru 1960 (idade tinan 65); Kardeál Pierbattista Pizzaballa, Patriarka Latinu Jeruzalén, nasionalidade Italianu, moris iha loron 21 Abril 1965 (idade tinan 60); no sel-seluk tan.
Saida mak sei akontese durante Konklave?
Sita hosi vaticannews.va, Konklave ne’e sei hahu ho selebrasaun eukarístika solene ida ho Misa Pró Eligendo Romano Pontifísiu ne’ebé partisipa husi kardeál eleitór sira, no iha loraik eleitór kardeál sira prosede ho prosisaun solene ida ba Kapela Sistina, kontinua ho kardeál eleitór ida-idak halo juramentu hanesan hakerek iha parágrafu 53 hosi Universi Dominici Gregis. Liuhusi juramentu ida-ne’e, sira kompromete, karik eleitu, atu kumpre ho laran-metin Munus Petrinum nu’udar Padre Kreda Universál nian.
Aleinde ne’e, kardeál eleitor sira mós promete atu mantein segredu absoluta kona-ba buat hotu ne’ebé iha relasaun ho eleisaun Pontífise Romanu nian no atu hadook-an hosi apoia tentativa interferénsia esterna ruma iha eleisaun. Iha pontu ida-ne’e, Mestre Selebrasaun Litúrjika Pontifísia nian proklama extra omnes, signifika katak indivíduu hotu-hotu ne’ebé la halo parte iha Konklave tenke sai hosi Kapela Sistina, so hela de’it Mestre rasik no ekleziástiku ne’ebé dezignadu atu hato’o meditasaun daruak.
Meditasaun daruak ne’e foka ba responsabilidade boot ne’ebé maka tau iha eleitór sira no nesesidade atu atua ho intensaun sira ne’ebé moos ba Kreda Universál nia di’ak, hodi tau de’it Maromak iha sira nia matan oin. Bainhira meditasaun ne’e hala’o ona, tantu ekleziástiku no Mestre Selebrasaun Litúrjika Pontifísiu nian mos sai hosi Kapela Sistina.
Hafoin ne’e, kardeál eleitór sira reza orasaun tuir Ordo Sacrorum Rituum Conclavis no rona Dekanu Kardeál, ne’ebé husu se sira prontu atu kontinua ho votasaun ka sei presiza klarifikasaun ruma kona-ba regra no prosedimentu sira.
Prosedimentu eleitorál hotu-hotu hala’o eskluzivamente iha Kapela Sistina, iha Palásiu Apostóliku Vatikanu nia laran, ne’ebé taka metin to’o eleisaun ne’e remata. Iha prosesu eleisaun tomak, eleitór Kardeál sira tenke hadook-an hosi haruka karta ka envolve iha konversa sira, inklui xamada telefone, exetu iha kazu sira ho urjénsia maka’as. Sira labele haruka ka simu mensajen ho tipu saida de’it, simu jornál ka revista ho natureza saida de’it, ka tuir transmisaun rádiu ka televizaun nian.
Se deit mak bele vota no presiza votu hira atu hili Papa?
Sita hosi apnews.com, só kardeál hirak ne’ebé ho idade menus hosi tinan 80 mak bele vota. Regra atuál sira teorikamente limita númeru eleitor ba 120, maibé dalaruma ultrapasa tiha númeru ne’e no agora dadaun eleitor na’in 135 mak elejível.
Atu hili ho válidu Amu-Papa foun ida, presiza maioria dois tersus hosi eleitor sira ne’ebé prezente.
Hafoin finaliza prosesu sura votu, boletin votu hotu-hotu sunu tiha. Se boletin votu la konkluzivu ka prosesu eleisaun la konsege hili Amu-Papa, xaminé (cerobong asap) ida ne’ebé tau iha Kapela Sistina nia leten hasai suar metan. Se prosesu eleisaun hili ona Amu-Papa foun, suar mutin sei sai hosi xaminé refere.
Karik eleitór sira la konsege hetan akordu kona-ba kandidatu se mak eleitu nu’udar Amu-Papa durante loron tolu nia laran, permite deskansa to’o loron ida ba orasaun, halo diskusaun livre entre eleitor sira, no rona hamutuk ezortasaun espirituál badak ida hosi Kardeál Proto-Diákonu (Kardeál Dominique Mamberti).
Saida maka akontese hafoin Papa foun eleitu?
Bainhira Kardeál sira hili ona Amu-Papa foun, Kardeál ida ne’ebé ho idade ki’ik liu sei bolu Sekretáriu Koléjiu Kardeál no Mestre Selebrasaun Litúrjika Pontifísiu ba iha Kapela Sistina.
Hafoin ne’e, Kardeál ho idade boot liu, ne’ebé ko’alia hodi eleitór sira hotu nia naran, husu kandidatu eleitu nia konsentimentu ho liafuan sira tuirmai: “Ita-boot simu ita-boot nia eleisaun kanónika nu’udar Pontífise Supremu?” Bainhira simu konsentimentu, kontinua ho pergunta: ” ita-boot hakarak ema bolu ho naran saida?”
Liu tiha prosesu ida ne’e, funsaun notáriu ho Mestre Serimónia na’in rua ne’ebé sai nu’udar sasin dirijida hosi Mestre Selebrasaun Litúrjika Pontifísia hakerek dokumentu aseitasaun nian no rejista naran ne’ebé hili. Iha momentu ida-ne’e, Amu-Papa ne’ebé foin eleitu hetan autoridade tomak no supremu ba Kreda universál. Konklave remata kedas iha pontu ida-ne’e.
Hafoin ne’e, eleitór kardeál sira fó omenajen no promete obediénsia ba Amu-Papa foun, no fó agradesimentu ba Maromak.
Kardeál Proto-Diákonu fó sai ba sarani sira kona-ba rezultadu eleisaun no naran Pontífise foun nian ho fraze famozu: “Annuntio vobis gaudium magnum; Habemus Papam,” kontinua kedas ho Amu-Papa foun fó Bensaun Apostólika Urbi et Orbi husi Bazílika São Pedro.
Etapa ikus ne’ebé presiza, hafoin serimónia solene tomada de posse Pontifikadu nian, Amu-Papa foun simu formalmente pose ba Arkibazílika Patriarkál S. João Laterano.* Fontes: vaticannews.va | apnews.com