Diferensa no Importansia hosi Hard Skill no Soft Skill iha Kampu Traballu

Imajen: linkedin.com

Kampu serbisu ohin loron nesesita traballador ne’ebé aleinde iha kapasidade hard skill, rekere mós kapasidade kona-ba soft skill. Skill ne’e rasik, tuir David A. Kolb[1], hanesan abilidade prátika mak ema ida-idak iha, ne’ebé envolve komprensaun, aplikasaun, análize, no avaliasaun. Abilidade mós envolve kapasidade atu rezolve problema sira no adapta ho ambiente.

Tuir ema matenek sira, skill kategoriza ba oin rua, hard skill no soft skill.

Hosi referensia oioin, hard skill defini hanesan kapasidade téknika espesífiku ne’ebé ema ka traballador ruma iha hodi ezerse ninia funsaun no responsabilidade ho efikas (efetivu) no efisiente. Efetividade orienta ba atinjimentu objetivu sira (output, outcome, goals), portantu efisiénsia defini hanesan uza rekursus mínimu hodi atinji rezultadus (objetivu) ho máximu.

Kapasidade hard skill hetan hosi edukasaun formal no formasaun sira, hodi hetan sertifikasaun ka rekoñesimentu ba kapasidade mak ema ruma iha. Hard skill fasil atu avalia no sukat.

Hatene kona-ba oinsa uza komputador no ninia aplikasaun sira (Windows, Microsoft Word, Excel, PowerPoint, PhotoShop, no sel-seluk tan); hatene kona-ba jestaun finanseira, aprovizionamentu, no jestaun patrimonial; hatene kona-ba peskiza; hatene kona-ba téknolojia informasaun, nomós sel-seluk tan hanesan ezemplu hosi kapasidade hard skill.

Diferente ho hard skill, soft skill relasiona ho ema ida-idak ninia abilidade iha aspetu komunikasaun no komportamentu ka atitude momentu halo interasaun ho ema seluk.

Maske ita iha kapasidade téknika maka’as, maibe presiza kolaborasaun ho ema seluk, interna ka externa, hodi atinji objetivu sira ho efikas. Iha kontextu ida ne’e, maneira komunikasaun no ita nia atitude sai fator determinante.

Ita bele dehan mós soft skill ne’e hanesan abilidade iterpersonal (abilidade atu komunika no dezenvolve relasaun ho ema seluk) ka abilidade emosional (Emotional Quotient/EQ), katak abilidade atu koñese, komprende no kontrola ita-nian rasik no ema seluk nia sentimentu, inklui motiva-an rasik no jere emosaun, nomós abilidade atu dezenvolve relasaun ho ema seluk (Dyanisa, 2008).

Ezemplu hosi soft skill mak pensamentu krítiku no kreativu, kolaborasaun no serbisu ekipa, komunikasaun, negosiasaun, empatia, lideransa, public speaking, abilidade solusiona problema (problem solving), presentation, time management, no sel-seluk tan.

Subliña iha ne’e katak entre kapasidade hard skill no soft skill, laiha ida mak importante liu ida seluk. Por ezemplu momentu aplika ba vaga serbisu ruma, abilidade hard skill mak ita hakerek iha Curriculum Vitae (CV) azuda teb-tebes atu pasa iha faze avaliasaun dokumentu (short list), no soft skill azuda bele passa iha faze entrevista tanba ita hatan ba pergunta sira ho maneira komunikasaun mak diak no hatudu komportamentu ne’ebé diak.

Ikus liu, matenek na’in balun hateten, iha kampu traballu hard skill azuda ita hodi finaliza serbisu ho efikas no efisiente, maibe soft skill azuda ita atu sobrevive (bertahan) no dezenvolvidu (berkembang).*


[1] Teóriku edukasionál Amerikanu ida ne’ebé nia interese no publikasaun sira foka ba aprendizajen esperiensiál, mudansa individuál no sosiál, dezenvolvimentu kareira, no edukasaun ezekutivu no profisionál.

Writer: Metódio Caetano Moniz

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *