Rotuto Iha Istoria, Levantamentu 20 Agosto 1982

Estatua Dom Boaventura ne’ebé harii iha tinan 2012, iha Luak, Same, Manufahi (Photo: manufahi.gov.tl).

“Sobrevivente husi levantamentu 1982, mak sasain ba libertasaun nasional. Sira mate ba rai ida ne’e, sira nia mate la hamate espiritu rezistênsia nian. Sira nia isi-lolon mak la ho ita, maibe sira nia memória sei hamoris istória Timor-Leste.”

Deklarasaun ne’e hato’o hosi Administrador Postu Same Amandio Assunção da Costa, iha semináriu ba komemorasaun loron istoriku Levantementu 20 Agosto 1982 iha Suku Rotuto, Same, Sabado (29/08/2020).

Husu ba juventude suku Rotuto tenke aprende barak liu tan husi istoria sira ne’ebe sobrevivente sira konta mai ita, hodi prepara imi nia an hakat ba oin hodi hadok-an hosi aktu violênsia, Administrador Postu haklean liu tan.

Iha fatin hanesan Reprezentante Komandante PNTL Eskuadra Same, Xefi Seksaun Operasaun Inspektur Xefe Polisia Alino da Cruz, iha ninia intervensaun akresenta, atividade ne’e importante tebes, hodi hatutan istoria ba jerasaun foun.

Inspektur Xefi Polisia ne’e hato’o ba juventude sira hodi banati tuir valor diak sira ne’ebe mak sobrevivente sira hatudu, liu-liu hametin unidade no hadok-an hosi violênsia, tanba dezenvolvimentu suku depende liu ba juventude sira.

Dirijente Asosiasaun Vitima Manufahi Virgílio Manuel do Rego hateten, atividade ida ne’e diak tanba bele halibur sobrevivente sira hodi konta sira nia istoria, ho ida ne’e bele mos foti dadus konaba sobrevivente.

Sobrevivente sira hein kleur tebes ona programa hanesan ne’e hodi konta sira nia istoria, hodi memoriza ba sira nia sofrimentu, Virgílio hatutan.

Relasiona ho komemorasaun loron levantamentu ne’e, Ludvina Pereira, familia sobrevivente neébe partisipa seminariu neé expresa ninia sentimentu kontenti tanba bele rona direkta hosi sobrevivente sira konta sira nia istoria.

“Husi konta istoria ne’e bele kore sira nia inan-aman nia todan iha sira nia ulun,” Ludvina hateten.

Iha okaziaun neé, Rafael de Andrade, sasin moris Levantamentu Rotuto 20 Agosto 1982 konta tuir hias akontesimentu neé ba partisipante semináriu sira. Momentu neéba ninia idade foin tinan 18.

Dader-san, iha loron 20 Agosto 1982 FALINTIL komesa ona tama no domina territóriu suku Rotuto, bolu no halibur populasaun iha kampu laran, besik KOPASUS nia pos hodi dehan, “agora ita mak domina ona suku.”

La kleur, forsa Indonesia Batalyon 744 no 745, hosi Grotu, Same sae mai Rotuto, hahu tiru malu ho FALINTIL sira. Militar Indonesia hadau fali suku, halibur populasuan iha pos KOPASUS nian. Sira haketak feto no mane.

Militar Indonesia halo inkéritu ba populasaun sira. Hafoin neé, sira muda obrigatoriamente populasaun nain 1,230 ba suku Betano. Grupu seluk destera ba Aileu no grupu seluk tan destera iha illa Ataúro.

Remata konta ninia istoria Rafael de Andrade kasu-lia, liu hosi komemorasaun ne’e bele tulun sira hodi hamenus naha todan ne’ebe rai hela iha sira nia fuan iha tinan naruk nia laran.

Atu dignifika sobrevivente sira, presiza hakerek ístoria no sofrimentu hirak neé iha livru ida, nudar maneira ida hodi kasu todan, Rafael hatutan.

Seminariu neé organiza husi Sekretariadu Asosiasaun Vitima, ho apoiu finanseiru hosi Centro Nacional Chega!I.P, partisipa hosi sobreviventes, veteranus, estudantes eskola EBC Rotuto, autoridade lokal, comunidade, no foinsaé sira.

Tuir planu, atividade komemorasaun neé sei kontinua ho kari aifunan ba Mártires da Pátria sira iha loron 30 Agosto 2020, realiza iha suku Betano, Same, Manufahi.*

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *